Zdravlje

Nedeljna anksioznost nije mit: Zašto se javlja i kako da je ublažite

Komentari
Nedeljna anksioznost nije mit: Zašto se javlja i kako da je ublažite
Profimedia - Copyright Profimedia

Autor: Euronews

14/09/2025

-

13:51

veličina teksta

Aa Aa

Strategije poput planiranja nedelje s namerom, postavljanja granica između posla i privatnog života, kao i male rutine poput pripreme odeće ili obroka za naredni dan, mogu pomoći da se ublaži osećaj nelagode. 

Nedelja je – vikend polako prolazi, a umesto da uživate u poslednjim satima slobodnog vremena, poznati grč počinje da se javlja. Misli o neodgovorenim mejlovima, sastancima koji se nižu jedan za drugim i već preopterećenoj listi obaveza polako preplavljuju dan. 

Ovaj osećaj nelagode ima i ime - "nedeljna anksioznost" (Sunday Scaries), piše Euronews. Iako možda zvuči kao neozbiljan izraz, nauka pokazuje da je ovaj fenomen mnogo rasprostranjeniji i ozbiljniji nego što se misli. 

Prema podacima Američke akademije za medicinu spavanja (AASM), skoro 80 odsto odraslih u SAD ima problema sa snom nedeljom uveče, više nego bilo kojom drugom noći. U Velikoj Britaniji, vladina anketa je pokazala da 67 odsto odraslih redovno oseća anksioznost nedeljom pre početka radne nedelje, a taj broj raste na 74 odsto među mladima uzrasta 18 do 24 godine. 

Unsplash

 

To može biti znak nezadovoljstva poslom, ali i znak da od sebe očekujete previše kada je reč o radu. 

"Stres na poslu, nedostatak sna i beskonačne liste obaveza" su najčešći okidači, navodi AASM. 

Posledice nisu samo psihološke 

Studija iz 2025. godine sprovedena među starijim odraslim osobama pokazala je da anksioznost specifična za ponedeljak dovodi do 23 odsto višeg nivoa kortizola, glavnog hormona stresa, i to u kontinuitetu tokom dva meseca.

Ako se ne prepozna i ne tretira, ovo stanje može pogoršati mentalno zdravlje, poremetiti san i uticati na zdravlje srca.  Nisu samo oni koji ne vole svoj posao.

"Nedeljna tuga je vrlo individualno iskustvo", kaže prof. Ilke Inceoglu sa Fakulteta za biznis Univerziteta u Ekseteru, koja vodi istraživački projekat o ovom fenomenu. 

"Za neke ljude to je samo blag osećaj nelagode. Ali kod drugih, to ozbiljno utiče na kvalitet života - osećaju anksioznost, strah, ne mogu da učestvuju u aktivnostima sa porodicom ili prijateljima, i često imaju problema sa snom", rekla je za Euronews Health. 

Njena istraživanja pokazuju da anksioznost u vezi s nedeljom nije nužno povezana sa nezadovoljstvom poslom. 

"Naravno, ako ne volite svoj posao, neće vam biti prijatno da se vratite u ponedeljak. Ali tu su i ljudi koji vole svoj posao, posvećeni su mu, a ipak osećaju nedeljnu tugu ili strah", dodaje ona. 

Istraživački tim je anketirao skoro 600 ljudi i obavio detaljne intervjue sa 33 zaposlene osobe, kako bi bolje razumeo fenomen. Rezultati su pokazali da je 79 odsto ispitanika iskusilo nedeljnu anksioznost – 37,3 odsto je trenutno oseća, dok je 42 odsto navelo da ju je ranije iskusilo. 

Zanimljivo je da nije bilo većih razlika među polovima, ali su mlađe osobe znatno češće prijavljivale nedeljnu anksioznost. 

pexels.com

 

"Otkrili smo da postoji veza sa godinama. Što ste stariji, manja je verovatnoća da ćete doživljavati ovu vrstu anksioznosti. Izgleda da kroz različite faze karijere učimo da drugačije posmatramo posao", dodaje Inceoglu. 

"Ponedeljkom novi pakao" 

Dr Odri Tang, psihološkinja i autorka knjige The Leader’s Guide to Wellbeing, smatra da je često veći problem neizvesnost, a ne posao sam po sebi. 

"Ljudi ne strepe nužno zbog samog posla, već zbog toga šta ih čeka čim sednu za radni sto. Umesto da polako uđu u dan, osećaju kao da moraju odmah da 'utrče u vatru' – i pitaju se: 'Šta me sada čeka i da li ću moći da se nosim s tim?'", rekla je ona za Euronews Health. 

Pandemija koronavirusa i porast rada od kuće dodatno su zamaglili granice između radnog i privatnog prostora. 

"Nažalost, možemo se usloviti da prostor u kojem radimo izaziva anksioznost – na primer, ako radite iz kreveta, taj prostor postaje mesto razmišljanja o poslu, brige… pa kada pokušate da spavate, te iste emocije se vraćaju", objašnjava Tang. 

Kako se izboriti s nedeljnom anksioznošću?

Za neke ljude koji se suočavaju sa ozbiljnim i upornim simptomima, može biti potrebna stručna pomoć. Ali i Inceoglu i Tang predlažu praktične korake za ublažavanje osećaja anksioznosti.  Naime, Inceoglu predlaže da se nedelja zaštiti planiranim aktivnostima: "Nedelja uveče može biti rezervisana za bioskop s prijateljima. Postoje brojni dokazi da fizička aktivnost, društvena interakcija i hobiji pomažu u borbi protiv anksioznosti", kaže. 

Kako dodaje, i sami menadžeri takođe mogu da pomognu. 

"Najbolje je da ne šalju mejlove tokom vikenda ili da se razmišlja o tome da se jutarnji sastanci presele sa ponedeljka na utorak – to može olakšati početak radne nedelje", navodi ona. 

Tang ističe i značaj malih promena koje su lako primenjive: "Odvojite fizički radni prostor od prostora za odmor – zatvorite vrata kancelarije kod kuće ili sklonite laptop ako radite u kuhinji ili spavaćoj sobi".

profimedia/Euronews

 

Kako dodaje, ukoliko ne možete da promenite same zadatke na poslu, fokusirajte se na ono što možete – pripremite odeću, spakujte obrok.  

"Nekima pomaže meditacija, lagana fizička aktivnost, a drugima – svesni trenuci u kojima se potpuno fokusiraju na sadašnjost: kada jedu, razgovaraju s porodicom ili piju čaj. Ali to mora biti svesna odluka koju pretvaramo u naviku", zaključuje ona. 

Kad anksioznost preraste granice 

Za većinu ljudi, nedeljna anksioznost je neprijatan ali prolazan deo radnog života. Međutim, kod drugih ona može uticati i na velike odluke. Prema istraživanju Resume.io, čak 20 odsto pripadnika generacije Z dalo je otkaz zbog nedeljne anksioznosti, dok je gotovo polovina o tome razmišljala. 

Ovi brojevi možda deluju ekstremno, ali pokazuju koliko anticipatorni stres može oblikovati naše odluke. Kod nekih je to znak nezadovoljstva poslom, dok je kod drugih pokazatelj nerealnih očekivanja ili preopterećenosti. 

Na kraju, nedeljna anksioznost verovatno nikada neće potpuno nestati. Ali Inceogl objašnjava da shvatanje da nije samo "smešan" izraz, već mešavina psihologije, biologije i kulture rada, prvi je korak ka njenom prevazilaženju. 

"Možda je to znak da niste srećni na poslu, ali može biti i znak da imate previsoka očekivanja od sebe. U svakom slučaju, to je prilika da porazgovarate s menadžerom i razmotrite prioritete u poslu". 

I možda, baš tako, dodaje ona, ponovo osvojimo svoje nedelje bez brige i stresa. 

Komentari (0)

Magazin