Politika

Đurić na sednici SB UN o Kosovu: Međunarodni principi se moraju poštovati jednako i dosledno

Komentari
Đurić na sednici SB UN o Kosovu: Međunarodni principi se moraju poštovati jednako i dosledno
Marko Đurić - Copyright Prinskrin/Youtube/United Nations

Autor: Tanjug

08/04/2025

-

21:48

veličina teksta

Aa Aa

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić sastao se danas u Njujorku sa predsedavajućim Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), francuskim ambasadorom Žeromom Bonafontom. On inače večeras prisustvuje Sednici saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija na kojoj se razmatra šestomesečni izveštaj  generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu UNMIK-a za period od septembra prethodne do marta ove godine. Sednica je počela malo posle 21 sat.

Uoči sednice je naglasio da je redovno održavanje sednica posvećenih situaciji na Kosovu i Metohiji i radu UNMIK-a od nemerljivog značaja za sagledavanje problema na terenu i informisanje međunarodne javnosti o dešavanjima na KiM.

Šef srpske diplomatije istakao je da Beograd dosledno stoji na poziciji da je dijalog jedini način za postizanje održivih rešenja na Kosovu i Metohiji, ali i da je za nastavak dijaloga neophodno da Priština ispuni obaveze iz Briselskog sporazuma, pre svega da omogući formiranje Zajednice srpskih opština. 

Đurić je konstatovao da je značajno što je Francuska na prošloj sednici SB UN o radu UNMIK-a pozvala na zaštitu nealbanskih zajednica na KiM i što je uputila jasan poziv Prištini da ispuni obaveze u vezi sa ZSO.

Ponovio da Srbija ostaje jasno opredeljena za izgradnju mira i stabilnosti, kako na KiM, tako i u čitavom regionu.

"Međunarodni principi se moraju poštovati jednako i dosledno" 

Đurić izjavio je večeras na sednici da se međunarodni principi moraju poštovati jednako i dosledno i  naglasio da stav Srbije ostaje jasan i dosledan - da snažno podržava kontinuirano prisustvo i puno angažovanje UNMIK-a.  

"Velika mi je čast da se danas obratim ovom uvaženom telu u ime Republike Srbije. Koristim ovu priliku da zahvalim generalnom sekretaru Antoniju Guterešu, kao i specijalnoj predstavnici generalnog sekretara i šefu UNMIK-a, gospođi Karolin Zijade, na njihovim stalnim naporima u sprovođenju mandata koji je UNMIK-u poveren Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti", rekao je Đurić u obraćanju.  

On je istakao da posle više od 25 godina mandat misije još uvek nije ispunjen, a da izazovi na terenu postaju sve složeniji iz dana u dan.  

Kako je rekao, uloga UNMIK-a nije samo relevantna, već je neizostavna.Đurić je naveo da će u obraćanju izneti tri ključne tačke, od kojih je prva da se međunarodni principi moraju poštovati jednako i dosledno.  

Ministar je naglasio da u godini u kojoj obeležavamo 80. godišnjicu od osnivanja najveće svetske organizacije i usvajanja njenog najvažnijeg akta - Povelje Ujedinjenih nacija, veruje da svi moramo da se zapitamo da li smo danas bliže ili dalje od ciljeva koje smo zajednički zacrtali.  

"Često imamo priliku da u ovom zdanju čujemo izjave o potrebi i značaju punog poštovanja Povelje UN, a posebno principa koji garantuju zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država. Ponosan sam što sam predstavnik države koja je dosledno posvećena poštovanju Povelje UN i njenih temeljnih principa, uključujući neophodnost poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta, kako svog, tako i svih drugih država članica UN. Stoga je prirodno da očekujemo da ova pravila važe za sve države članice i da se jednako primenjuju na sve, uključujući i Republiku Srbiju", istakao je Đurić.  

On je izrazio uverenje da smo danas, hteli to da priznamo ili ne, svi svesni posledica presedana koji je učinjen 2008. godine jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova.  

"Na vreme smo upozoravali da, kada se jednom principi međunarodnog prava prekrše, pitanje je kako možemo da izađemo iz ovog 'začaranog kruga'. Svaka zemlja, potencijalno, može imati svoje 'Kosovo'", naveo je Đurić.  

On je dodao da od 2008. godine vidimo sve veći broj situacija u kojima se dovode u pitanje statusi raznih regiona, pokrajina, teritorija suverenih država, članica UN. 

 "U stvari, posle kosovskog presedana, upravo ovaj Savet bezbednosti je bio preopterećen suočavanjem sa posledicama tog presedana", ukazao je Đurić. 

“Situacija na terenu se pogoršava, Srbi plaćaju cenu” 

Đurić je večeras rekao i da se usled jednostranih poteza i etnički motivisanih incidenata koje je počinio aktuelni vladajući režim u Prištini na čelu sa Aljbinom Kurtijem situacija na terenu na Kosovu i Metohiji pogoršava, a da Srbi plaćaju cenu.

Đurić je naveo nekoliko incidenata koji ilustruju, kako je istakao, uznemirujući i opasan obrazac koji se ogleda u rečima Aljbina Kurtija "Srbi moraju da pate i da plate".

"Priština je poslednjih meseci eskalirala svoju kampanju sistematske demontaže srpskih institucija širom Kosova i Metohije. Ovo nisu simbolični gestovi. Imaju direktne, bolne svakodnevne posledice po konkretne ljude. Ukinute su plate, penzije, socijalna pomoć hiljadama srpskih porodica. Osnovna sredstva za opstanak mnogih naših sunarodnika su dovedena u opasnost", istakao je šef srpske diplomatije.

On je podsetio da smo 15. januara ove godine bili svedoci i koordinisanih napora Prištine da zatvori srpske institucije u Kosovu Polju, Gračanici, Lipljanu, Velikoj Hoči, Orahovcu i drugim enklavama južno od Ibra. To nije bila samo politička provokacija, istakao je Đurić i dodao da je to bio i proračunati pokušaj brisanja kolektivnog identiteta Srba u tim sredinama.

"Teško je zamisliti da bi iko mogao da smatra da takvi postupci pogoduju dijalogu ili pomirenju. Samo nekoliko nedelja kasnije, 21. februara, centri za socijalni rad u četiri opštine sa srpskom većinom na severu su nasilno zatvoreni, čime je više od 1.500 ugroženih pojedinaca ostalo bez pristupa osnovnim uslugama. Kako u takvim okolnostima ozbiljno govoriti o normalizaciji ili izgradnji poverenja", upitao je Đurić.

Šef srpske diplomatije je ukazao da primeri koje je naveo ponovo vraćaju na pitanje koje Beograd postavlja već 12 godina, a to je kada će biti uspostavljena Zajednica srpskih opština.

"Odgovor, kao što je jasno pokazano Kurtijevim postupcima, jeste da u Prištini ne postoji politička volja da ispuni ovu pravno obavezujuću obavezu.

Umesto toga, vidimo etno-nacionalističku strategiju izgrađenu sa ciljem izazivanja straha, zastrašivanja i izopštavanja. Ono čemu svedočimo nije slučajno - to je direktno ispunjenje obećanja samog Aljbina Kurtija", naglasio je Đurić.

Tanjug video

 

On je podsetio da je u septembru 2023. godine Kurti izjavio da će "Srbi morati da pate i da plate" i istakao da te reči nisu puka retorika, već su postale politika, a njihove posledice se odvijaju svakodnevno pred očima celog sveta. Kako je dodao, ista strategija bila je i srž Kurtijeve izborne kampanje uoči izbora održanih na AP KiM 9. februara.

"Uslovi za učešće Srba bili su sve samo ne slobodni ili pošteni. Bilo bi teško, ako ne i nemoguće, opisati ove izbore kao slobodne i poštene u bilo kom značajnom smislu. Više od mesec dana nisu objavljeni zvanični rezultati lokalnih izbora na Kosovu i Metohiji, navodno zbog softverske greške. Na kraju je jedno poslaničko mesto, koje je s pravom pripadalo srpskom predstavniku, praktično oduzeto. To je učinjeno kroz orkestrirano učešće etničkih Albanaca da glasaju za predstavnika koga je odabrao Kurti, čime je kandidatu omogućeno da pobedi ne kroz podršku srpske zajednice, već pretežno glasovima Albanaca", rekao je Đurić.

Da paradoks bude još jasniji, kako je dodao, kada je prethodnih godina bilo sličnih slučajeva, kada su Srbi navodno glasali za kandidate iz drugih zajednica, takvi izbori su brzo poništeni.

Šef srpske diplomatije je naveo da takvo igranje sa sistemom glasanja i praksama podriva ne samo demokratski integritet, već i poverenje u institucije koje bi trebalo da garantuju pravičnost i zastupljenost svih zajednica.

"Već smo ranije videli ovaj isti obrazac koji se jasno odražava u eklatantnom kršenju člana 96. stav 5. 'Ustava Kosova'. Imenovanjem predstavnika u prethodnoj Vladi Kosova bez ikakve legitimne izborne podrške srpske zajednice, jasno je narušen sam duh člana 96. stav 5. Ova odredba nije bila osmišljena da ispuni etničke kvote na papiru, već je trebalo da garantuje istinsko političko učešće nevećinskih zajednica u prištinskim institucijama. Zakon je bio jasan, ali je stavljen po strani zbog političke koristi", ukazao je Đurić.

On je naglasio da je Kurtijev režim nedavno pokrenuo široku kampanju progona viđenijih Srba na Kosovu i Metohiji zbog učešća u protestima krajem 2022. godine.

Đurić je naveo da se to dešava uprkos pisanim garancijama koje su Evropska unija i SAD dale Beogradu u decembru 2022. godine, uz uveravanja da nijedan Srbin neće biti uhapšen ili krivično gonjen zbog učešća u tim demonstracijama. Naprotiv, dodao je šef srpske diplomatije, 37 Srba je proizvoljno privedeno pod tim optužbama.

"Ono čemu smo svedoci je još jedan jasan pokazatelj da je Kurti rešen da sprovede u delo svoje reči da će 'Srbi morati da pate i da plate'. Od dolaska Kurtija na vlast KiM je napustilo 20 odsto preostalih Srba. Broj napada na Srbe uvećao se za više od 50 odsto. I da ne zaboravimo: više od 200.000 Srba je raseljeno od 1999. godine, a manje od dva odsto je uspelo da se vrati. Ovo nije samo statistika. Ovo je teška osuda realnosti na terenu - realnosti na koju se suviše često reaguje zaglušujućom tišinom", ukazao je Đurić.

On je podsetio da je od uspostavljanja međunarodnog prisustva u južnoj srpskoj pokrajini zabeleženo 9.530 etnički motivisanih incidenata. Samo u izveštajnom periodu, o kojem je reč na ovoj sednici, dogodila su se 63 takva incidenta, istakao je Đurić i dodao da su u 25 slučajeva direktno umešani pripadnici kosovske policije.

Đurić je naglasio da su u četiri takva slučaja napadnuta deca i dodao da je 13 mladih osoba privedeno i podvrgnuto fizičkom nasilju. Đurić je upitao kakvu poruku šaljemo budućim generacijama i kakvu budućnost oblikujemo.

"U kući Milice Mihajlović, samohrane majke iz Zvečana, kuča je opljačkana, a njenom sinu su pretili smrću oni koji bi trebalo da sprovode zakon. Da li je to 'nova realnost' koja se nameće Srbima na Kosovu i Metohiji? Jer, kako mi to vidimo, to nije suživot. To je represija", istakao je Đurić na sednici SB UN.

Zijade: Podržavamo dijalog, uzdržati se od jednostranih poteza

Šefica UNMIK-a i specijalna predstavnica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Karolin Zijade izjavila je večeras da ta misija podržava dijalog o normalizaciji odnosa i pozvala na uzdržavanje od jednostranih poteza i konstruktivno rešavanje problema.

Ona je prilikom predstavljanja šestomesečnog izveštaja o radu Unmika, koji obuhvata period od 6. septembra 2024. do 15. marta 2025. godine rekla da kada je posetila sever AP Kosova i Metohije krajem marta ove godine sagovornici su joj ukazali na stalan deficit poverenja izumeđu institucija i zabrinutost za budućnost obzirom na dešavanja u regionu.

"Požalili su se na jednostarne akcije vlasti u Prištini, ukljujući gašenje institucija Srbije. Oni su rekli da ne vide bilo kakvu alternativu dijalogu pod okriljem EU i da kosvski Srbi samo unutar ZSO mogu da ostvare sistem samoupravljanja", rekla je Zijade.

Prinskrin/Youtube/United Nations

 

Kako je rekla, sagovornici su izrazili zabrinutost u vezi sa seksualnim uznemiravanjem žena srpske nacionalnosti i istakla da to mora da se istraži. istovremeno ona je rekla da imenovanje Petera Sorensena na mesto specijalnog izaslanika za dijalog predstavlja pozitivan signal i potez koji bi mogao obema stranama pomoći u potrazi za rešenjima.

Osudila je napad koji se 29. novembra dogodio na severu KiM, navodeći da očekuje nepristrasnu i sveobuhvatnu istragu, koja bi počinioce privela licu pravde. Zatražila je i da inspektorat kosovke policije objavi rezultate istraga o nasilju policije na severu AP KiM, uključujući i one nad maloletnicima.

"Naročito prema manjinama, njihova saznanja treba da budu javna. Otvoren je veliki broj sluičajeva. Ovo ne sme više da se ponavlja", rekla je ona.

Osudila je i uništavanje verskih obeležja i objekata, ocenjujući da je takva praksa nespojiva sa vrednostima za koje se Ujedinjene nacije zalažu.

"Duboko me brinu dešavanja koja se tiču uništavanja verskih simbola pre svega Srpske pravoslavne crkve koja nisu u skladu sa slobodom veroispovesti. Pozivam sve da poštuju verska prava", istakla je Zijade.

Zijade je pozvala sve lidere da odgovorno postupaju i izbegavaju sukobe, a pomenula je i hapšenje 16 hodočasnika 5. i 6. aprila ove godine i rekla da su od njih četvoro još u pritvoru od 30 dana. Pozvala je i da se imenuje novi komesar za jezike i naglasila da izgradnja poverenja ostaje od ključne važnosti za obezbeđivanje poverenja u institucije.

"Unmik ostaje posvećen da se prevaziđu podele, inicijative koje podržavaju vladavinu prava. Ostajemo posvećeni pružanju pomoći na terenu kroz programske aktivnosti kako bi se podstakao međuetnički dijalog", rekla je Zijade.

Ona je posebno naglasila da će Unmik nastaviti da sarađuje sa lokalnim partnerima u pružanju pravne pomoći svim zajednicama, kao i da će nastaviti da podržava prava na svojinu. Zijade je ocenula i da su izbori održani 9. februara bili mirni ali ne bez tehničkih komplikacija, a da je pohvačno učešće žena u tom procesu.

Gervala zatražila ukidanje UNMIK-a i ponovila optužbe na račun Srbije

Ministarka spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Donika Gervala danas je na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na kojoj se razmatra šetomesečni izveštaj o radu UNMIK-a, zatražila ukidanje UNMIK-a, kritikujući tu misiju UN i tvrdeći da je ona izgubila kredibilitet, i ponovila neosnovane optužbe na račun Srbije. 

Gervala je iznela tvrdnju da je UNMIK izgubio kredibilitet time što ne priznaje napredak koji su, prema njenim rečima, postigle privremene institucije u Prištini.

Ona je takođe kritikovala rečnik iz izveštaja UNMIK-a koji je predstavljen na sednici i tvrdila da ta misija više ne vrši ulogu zbog koje je došla na KiM.

Gervala je ponovila ranije, neosnovane i bez dokaza optužbe na račun Srbije da, kako je rekla, "stvara tenzije u regionu i pokušava da destabilizuje"  tzv. Kosovo, spominjući u tom kontekstu događaje u Banjskoj i eksploziju na kanalu Ibar-Lepenac.

Nebenzja: Jasno je da EU nema način da utiče na Prištinu

Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja izjavio je danas da je jasno da Evropska unija nema način da utiče na Prištinu, najoštrije kritikujući odnos vlasti privremenih prištinskih institucija prema Srbima na KiM.

"Posle 17 godina angažmana EU, analiza je kristalno pokazala da Evropska unija nema način da utiče na Prištinu, što je potkrepljeno činjenicom da je (premijer privremenih prištinskih institucija) Aljbin Kurti u nekoliko navrata izjavljivao da nema nameru da formira Zajednicu srpskih opština", rekao je Nebenzja na sednici Saveta bezbednosti na kojoj se razmatra izveštaj o radu Unmika.

On je ocenio da je ponašanje vlasti u Prištini prema Srbima na KiM "šovinističko" i da je glavni cilj njihovo proterivanje.

Nebezja je nabrojao niz slučajeva kršenja osnovnih prava, uključujući sprečavanje dolaska na AP KiM zvaničnicima srpskih vlasti.

On je rekao da ne shvata smisao isporučivanja dronova, borbenih helikoptera i ostale vojne opreme vlastima u Prištini, jer se to kosi sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN iz juna 1999. godine.

Nebenzja je rekao da se nada da će Specijalni sud na primeran način da kazni lidere nekadašnje tzv. Oslobodilačke vojske Kosova za zločine koji su počinjeni tokom rata 1998. i 1999. godine.
Upitao je da li će se "ikada" čuti glas iz Brisela koji će se založiti za postignute sporazume.

Takođe je pozvao ministarku spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Doniku Gervalu da objavi rezultate istrage o napadu na ruskog diplomatu 2019. godine.

SAD: Ukinuti UNMIK, Beograda i Priština da rade na smanjivanju tenzija

Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Džon Keli izjavio je danas na sednici Ujedinjenih nacija da Beograd i Priština moraju da rade na smanjivanju tenzija i uspostavljanju mira i stabilnosti između njih, kao osnove za bolju budućnost.

"Krajnji cilj mora biti uzajamno priznavanje. Formalizovanje odnosa između Kosova i Srbije je ključno za stabilnost na Zapadnom Balkanu", rekao je Keli.

Američki ambasador u Svetskoj organizaciji rekao je i da SAD pozivaju na ukidanje Unmika, imajući u vidu da je u pitanju mirovna misija bez mirovnih snaga, koja pritom 85 odsto budžeta troši na plate zaposlenih. Prema njegovim rečima, Vašington želi da smanji nepotrebne troškove.

Takođe, Keli je predložio da se sastanci o KiM ubuduće održavaju samo jednom godišnje i to iza zatvorenih vrata u cilju izbegavanja nastupa koji nisu produktivni.

Kina podržala teritorijalni integritet Srbije i misiju Unmika u AP KiM

Kineski ambasador pri UN danas je na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na kojoj se razmatra šestomesečni izveštaj o radu Unmika, potvrdio podršku teritorijalnom integritetu Srbije, radu Unmika i pozvao na uzdržavanje od jednostranih poteza.

Kineski predstavnik u UN je istakao da su potezi Prištine, kao što je zatvaranje srpskih institucija, ugrozili srpsku populaciju u AP KiM i pozvao zvaničnike privremenih prištinskih institucija na smanjivanje tenzija.

Ambasador Kine je takođe pozvao Prištinu da nepristrasno istraži incident na kanalu Ibar-Lepenac kako bi se sprečila dalja destabilizacija.

On je istakao neophodnost stvaranja Zajednice srpskih opština i napomenuo da je objektivna uloga EU u pregovorima Beograda i Prištine ključna.

Kina je istakla ključnu ulogu Unmika u stabilnosti u regionu i istakla podršku ovom telu UN.
Istovremeno, kineski ambasador je istakao spremnost Kine da podrži dijalog i sarađuje sa svim relevantnim stranama u održavanju mira u regionu.

EU: budućnost Zapadnog Balkana je u EU, Francuska: Žalimo zbog jednostranih poteza Prištine

Šef delegacije Evropske unije pri Ujedinjenim nacijama izjavio je da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, da taj region deli zajedničku budućnost, da je EU spremna da posreduje, ali da obe strane moraju da budu posvećene dijalogu.

On je na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj se razmatrao izveštaj o radu Unmika rekao da posvećenost dijalogu mora bezuslovno da se pokaže i izrazio žaljenje zbog jednostranih poteza.

Francuski ambasador pri UN, koji je i predsedavao sednicom pozvao je Beograd i Prištinu da poštuju ranije postignute sporazume i izrazio žaljenje zbog jednostranih poteza vlasti u Prištini zbog kojih je život Srba u Pokrajini otežan.

Istovremeno on je pozdravio ulogu Unmik-a naglasio da je on veoma značajan u uspostavljanju međusobnog poverenja među zajednicama.
 

Komentari (0)

Srbija