Planeta

More koje nam umire pred očima: Nestalo 60 odsto podvodne faune, a katastrofa preti da se proširi i na Egej

Komentari
More koje nam umire pred očima: Nestalo 60 odsto podvodne faune, a katastrofa preti da se proširi i na Egej
More koje nam umire pred očima: Nestalo 60 odsto podvodne faune, a katastrofa preti da se proširi i na Egej - Copyright AP Photo/Kemal Aslan

Autor: Tara Tomović

23/09/2021

-

22:15

veličina teksta

Aa Aa

Slike iz Turske su prošlog proleća šokirale svet. Na njima se mogao videti debeli sloj sluzi koji je prekrio Mramorno more poput tepiha, inače najmanje more u Turskoj koje je okruženo Egejskim, Sredozemnim i Crnim morem.

Brzo je ustanovljeno da je došlo do širenja morske sluzi koja je stigla čak do obale Istanbula, a na nekim mestima ni ribolov nije bio moguć.

Uzrok je brzo bio identifikovan: bila je to vrsta algi koje su se eksponencijalno razmnožavale i stvarale sloj sluzi.

Turska vlada je reagovala i površinski očistila more, ali pretnja po ekologiju i dalje je prisutna.
Štaviše, morska sluz imala je razorne efekte na ekosistem Mramornog mora. Naučnici upozoravaju da je 60 odsto podvodne faune nestalo i da je u suštini Mramorno more sada mrtvo.
Problem je što se morska sluz postepeno taložila na morskom dnu, tako usporavajući rast školjki i korala, remeteći njihovu sposobnost filtriranja vode. Dugoročno, zooplankton, glavna hrana mnogih riba u opasnosti je od izumiranja.

AP Photo/Kemal Aslan

 

Hidrobiolozi sada procenjuju da se morska sluz može ponovo pojaviti u oktobru, pod uslovom da se održe odgovarajuće temperature za to doba godine. Upozoravaju da bi se u takvom slučaju fenomen mogao proširiti i na Crno, ali i Egejsko more što bi izazvalo regionalnu ekološku krizu.

Jedinim rešenjem smatraju trenutni prestanak ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda u more.

Sluz na dnu mora

Terenska studija sprovedena radi ispitivanja morske sluzi otkrila je da, iako je površina mora sada čista, pretnja još nije gotova.

Studija je još jednom stavila u prvi plan potrebu rešavanja problema zagađenja koje je postalo ozbiljna opasnost po okolinu.

U okviru projekta Marmara Enviromental Monitoring Project (MAREM) i pregledavši 200 stanica i 450 različitih tačaka na moru u periodu od 28. avgusta do 4. septembra, istraživači su, osim zagađenja dobili još neke zapanjujuće nalaze.

AP photo

 

Prisustvo morske sluzi u dubinama Mramornog mora i dalje predstavlja pretnju jer se sloj sluzi nalik želeu probio do dna, iako je očišćen sa površine, rekao je Levent Artuz, hidrobiolog koji je vodio projekat.

"Sluz i dalje postoji, ali je njen oblik drugačiji. Bakteriološki, mali deo se razlaže prirodnim putem. Ali, bakterije koje će razbiti tako veliku masu stvoriće drugi problem u budućnosti", rekao je Artuz dodajući da će ozbiljna biomasa ostati čak i ako sluz nestane.

Debela i sluzava supstanca sastavljena od jedinjenja koje oslobađaju morski organizmi pojavila se u Mramornom moru krajem maja, što je zabrinulo morske biologe, ekologe i, na kraju zvaničnike.

Sluz najverovatnije opet u novembru

Nalazi druge grupa istraživača sa broda Bilim-2, kojim upravlja Institut za pomorske nauke na Srednjoistočnom tehničkom univerzitetu (METU), pokazuju da su se morska sluz dramatično smanjila, ali je s tim i nivo kiseonika opao.

Brod je započeo novu ekspediciju ranije ovog meseca nakon što je leto proveo u delovima mora pogođenim sluzi i prikupio uzorke sa 110 stanica smeštenih u područjima od Bosfora na severu do Dardanela na jugu. Analizirani uzorci rasvetljavaju zagađenje, zaslanjivanje, nivo kiseonika, temperaturu i prisustvo planktona u moru.

Tanjug/AP

 

Vanredni profesor Mustava Jucel, zamenik direktora instituta kaže da se njihovo istraživanje fokusira na stanje kiseonika i dodatnog fosfora i azota u moru.

"Mramorno more se i dalje suočava sa problemom nakupljanja azota i fosfora koji su jedan od uzroka sluzi. Njihov indirektni ishod je povećana biološka proizvodnja i nedostatak kiseonika koji se pogoršao u poslednjih nekoliko godina", rekao je on za Anadolu Agency (AA) pre nekoliko dana - "Nedostatak kiseonika postaje uobičajen tokom leta u morskim ekosistemima, a to je sada slučaj i u Mramornom moru. Sluz ga je samo pogoršala"

Prema njegovim rečima, prethodne ekspedicije su pokazale da nivo kiseonika nije bio dovoljan za ribe na dubinama između 25 i 30 metara u proleće i leto, ali do kraja ovog leta drastično se smanjio na 20 metara.

"Očekujemo nakupljanje kiseonika zimi jer će se temperatura morske vode smanjivati", rekao je on.

AP Photo/Kemal Aslan

 

Inače, Turska je nastavila ribolovnu sezonu u prvoj sedmici septembra i do sada nije zabeležen pad u količini ulovljene ribe.

"Organizmi koji stvaraju sluz bili su vrlo aktivni početkom juna na dubinama do 20 metara, a u naredna dva meseca njihova aktivnost je gotovo prestala - ili je odneta ka Egejskom moru, ili su je razgradile bakterije", primetio je on.

I jedna, i druga grupa istraživača upozorila je da će u oktobru biti izuzetno povoljni uslovi za novo širenje sluzi, pa se zbog toga očekuje da će ona na površini ponovo biti vidljiva u novembru.

AI Preporuka

Komentari (0)

Svet